Glavni cilj ovog projektnog prijedloga je sistematizacija i digitalizacija kulturne baštine u regiji Dubrave u Hercegovini, jednoj od najbogatijih regija u Evropi. Cilj je geolocirati lokalitete i ažurirati dostupne informacije, čime se ova kulturna baština uvodi u 21. vijek i omogućava njen dalji korištenje u arheološkim istraživanjima, obrazovanju i ekonomskom razvoju.
Projekt bi također pružio neprocjenjiv doprinos regionalnoj turističkoj inicijativi koja promovira turizam kulturne baštine, jer bi detaljno dokumentovao svaki lokalitet i pružio obilje informacija za potencijalnu upotrebu u održivim turističkim inicijativama. Regija Dubrave se nalazi na raskrižju glavnih regionalnih turističkih centara kao što su Mostar (30 km), Trebinje (75 km) i Dubrovnik (90 km), što privlači milione turista svake godine. Pravilno dokumentirani kulturni lokaliteti iz ove regije omogućili bi lokalnim i regionalnim turističkim operatorima razvoj sofisticiranih turističkih proizvoda za čitavu regiju, povećavajući životni standard lokalnog stanovništva i pružajući značajan utjecaj za finansiranje Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Ovo se također u potpunosti slaže s Integrirategnom strategijom Sjedinjenih Američkih Država za Bosnu i Hercegovinu i Misijom 1.2 koja promovira i podržava poslovno okruženje koje poboljšava konkurentnost, stvara radna mjesta i povećava prihode. Stavljanje dokumentiranih i digitaliziranih kulturnih lokaliteta u ekonomsku upotrebu putem održivih turističkih inicijativa imalo bi poseban pozitivan utjecaj na mlade ljude koji žive u širem području Dubrave, a koji trenutno nedostaju smislene mogućnosti zapošljavanja i stalno su izloženi riziku emigracije.
Regija Dubrave je područje Bosne i Hercegovine koje je izuzetno izloženo različitim kulturnim uticajima u prošlosti. Dubravski visoravan, koja administrativno povezuje općine Čapljina i Stolac, proteže se od brda Modriča kod Čapljine do rijeke Bune i povezuje rijeke Neretvu i Bregavu. Sa istorijskog stanovišta i na osnovu arheoloških istraživanja, ovo područje obuhvata naslijeđe svih poznatih perioda kulture. Općina Stolac sama je evidentirala preko pet stotina arheoloških lokaliteta i najbogatija je općina u Bosni i Hercegovini po broju nacionalnih spomenika. Jedini primjer paleolitske umjetnosti u cijeloj balkanskoj regiji nalazi se na visoravni Dubrave (motiv sa lokaliteta Badanj na obalama rijeke Bregave).
Važan aspekt projekta je postojanje već bogatih istraživanja i opisa kulturne baštine koji su prikazani u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine koji je izdan 1988. godine povodom stote godišnjice osnivanja Nacionalnog muzeja Bosne i Hercegovine. Arheološki leksikon predstavlja istorijsko-arheološki pregled kultura svih zabilježenih perioda na teritoriji Bosne i Hercegovine do srednjeg vijeka, sa geografskim mapama i prikazanim lokalitetima. Bosna i Hercegovina je bila jedina republika u bivšoj Jugoslaviji koja je imala takav leksikon, a njegovo postojanje omogućilo bi našem projektu da preuzme ovaj zahtjevan napor digitalizacije u relativno kratkom periodu i sa ograničenim resursima, s obzirom da bi se projektni tim uglavnom oslanjao na istraživanja i dokumentaciju iz Arheološkog leksikona.
Osim toga, ovaj projekt bi adresirao neke sistematske nedostatke u arheološkoj struci u Bosni i Hercegovini, koji uglavnom proizlaze iz trenutnih socioekonomskih i političkih okolnosti u kojima je finansiranje ovakvih projekata gotovo nepostojeće. Kao primjer, pravni status (i finansiranje) Nacionalnog muzeja Bosne i Hercegovine kao vodeće institucije u ovoj oblasti još uvijek nije riješen; publikacije poput Glasnika Nacionalnog muzeja su neredovne (Glasnik je bio kontinuirano objavljen od 1889. godine, čak i tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, dok je u posljednjih dvadeset pet godina objavljeno samo tri broja); trenutno se gotovo ne preduzimaju pokušaji digitalizacije bogate kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Iako još uvijek postoje neki pokušaji promocije arheološke nauke, kao što su oni koje sprovodi Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, smatramo da je izuzetno potrebno više uraditi na sistematizaciji, dokumentiranju i promociji bogate kulturne baštine koju zemlja posjeduje kako bi se ovo bogatstvo sačuvalo za sljedeće generacije.
Aktivnosti i očekivani rezultati predloženog projekta uključuju:
I. Značajno poboljšanje arheološke mape Arheološkog leksikona i ažuriran pregled arheoloških lokaliteta sa fotografijama i GPS koordinatama, kratkim opisom lokaliteta i njihovim stanjem na terenu;
II. Razvoj online mape sa mogućnošću redovnih dodavanja i ažuriranja lokaliteta nakon njihovog evidentiranja na terenu, sa fotografijama, videima i snimanjem geolokacijskih podataka;
III. Osnova za planiranje budućih istraživanja: radarsko snimanje, zračno snimanje, arheološka iskopavanja, istraživanje (vidi priloženu sliku 1 i 2);
IV. Osnova za inicijativu za zaštitu i očuvanje lokaliteta (vidi priložene slike 3 i 4);
V. Međunarodna dostupnost sa promocijom kulturnog i naučnog blaga;
VI. Osnova za naučnu razmjenu i obrazovanje (vidi priloženu sliku 5).