Digitalna arheološka mapa – nova perspektiva u izučavanju ljudske prošlosti

Uvod

Dosadašnja štampana arheološka katalogizacija ograničavala je mogućnosti istraživanja i izučavanja ljudske prošlosti. Međutim, digitalna arheološka mapa predstavlja novu perspektivu u ovom polju. U ovom blog postu, pričat ćemo o novom projektu koji se bazira na potrebi unapređenja dosadašnje katalogizacije, te usklađivanju sa današnjim standardima u nauci i kulturi.

Nova perspektiva u izučavanju ljudske prošlosti

Projekat digitalne arheološke mape obuhvata mikroregiju – visoravan Dubrave u čapljinskoj/stolačkoj opštini koja je među najbogatijim po broju lokaliteta iz najrazličitijih perioda ljudske prošlosti. Ova mapa sadržavala bi istražene i neistražene prahistorijske, antičke, srednjovjekovne i novovjekovne lokalitete. Polazna tačka projekta je Arheološki leksikon BiH iz 1988. godine kao najkompletnija domaća naučna monografija sa geografsko-kartotetskim štampanim sadržajem.

Projekat ima za cilj unapređenje postojeće naučno-izdavačke forme od strane stručnog kadra u vidu savremenog pristupa i online-olakšica sa prevashodno obrazovnom i kulturnom svrhom. Digitalna arheološka mapa omogućava naučnicima, stručnjacima, studentima i svim zainteresovanim osobama da pristupe tačnim informacijama o lokalitetima, da istraže veze između različitih perioda i kultura, te da stvore nove perspektive za daljnja istraživanja.

Prednosti digitalne arheološke mape

Digitalna arheološka mapa ima mnogobrojne prednosti u odnosu na tradicionalnu štampanu katalogizaciju. Prva prednost je lakoća pristupa informacijama. Naučnici, stručnjaci, studenti i svi zainteresovani mogu pristupiti podacima o lokalitetima sa bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme.

Druga prednost je tačnost podataka. Digitalna arheološka mapa omogućava ažuriranje podataka u realnom vremenu i na taj način osigurava tačne i relevantne informacije. Projektovanje i upotreba georeferenciranih podataka povećava razumijevanje prostornih odnosa u arheološkim istraživanjima, što omogućava bolju interpretaciju podataka.

Treća prednost digitalne arheološke mape je dostupnost podataka. Dostupnost podataka omogućava suradnju i razmjenu informacija između naučnika, stručnjaka, studenata i drugih zainteresiranih osoba, što je ključno za napredak u ovom području. Dijeljenjem znanja, mogućnosti istraživanja ljudske prošlosti su beskrajne.